VELIKA PROŠLOST WHO IS WHO-a
Renesansa- zlatno doba kulture i pisanja biografija
Iz srednjega vijeka, osim životopisa crkvenih ljudi, svetaca i propovjednika, nisu postali mnogi takvi opisi poznati. Pisanje životopisa je ponovo postalo popularno tek u vrijeme zlatnog doba renesanse. Nije ni čudo, pošto je to povezano s individualističkim pogledom nastupajućeg humanizma koji dobija sve veći značaj. Iz ovoga doba potječe zbirka Johannesa Buscha , koja sadrži 25 biografija, i zbirka životopisa firentijskog Philippa Viccanija sa 1382 biografije. Djelo Visara iz 1530., sa životopisima slikara, kipara i graditelja, smatra se prvom samostalnom biografskom enciklopedijom. Nabrajanje najznačajnijih biografskih leksikona koji su slijedili u nizu, nadmašuje naše okvire, stoga skočimo sada na XIX. st.
”Who is Who-nadahnuće je engleskog društvenog stila
Prvi ” Who is Who ” je objavljen 1849.g.-naravno u Engleskoj. Postavio je zrcalo tadašnjem engleskom aristokratskom društvu. Posvetio je 250 stranica detaljnom predstavljanju kraljevske obitelji, velikaša, političara, sudaca i časnika, ali se ne spominje ni jedna riječ o umjetnicima i znanstvenicima. Prema tome i čitalačka publika je bila veoma mala. Međutim, kada su 1897.g. braća Black na
|
 |